Obilježena 22. godišnjica od prokopavanja Tunela spasa

U organizaciji Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida, danas je na prigodan način obilježena 22. godišnjica od prokopavanja Tunela spasa koji je na jučerašnji dan najteže ratne 1993. godine izgrađen i predat na korištenje stanovnicima opkoljenog Sarajeva.

Ministri za boračka pitanja Muharem Fišo i privrede Muharem Šabić položili su cvijeće na spomen-obilježje stradalim Sarajlijama koji su svoje živote izgubili prolazeći kroz tunel u potrazi prije svega za hranom. Cvijeće je položio i počast odao i federalni ministar za pitanja boraca Salko Bukvarević. Obilježavanju ove godišnjice prisustvovao je i ministar finansija KS Jasmin Halebić.

U prigodnom obraćanju ministar Fišo je govorio o značaju ovog historijskog objekta za građane Sarajeva, koji su u tom vremenu smatrali da su napušteni i ostavljeni od svih.

„Svjetlo na kraju ovog tunela definitivno je svima koji su kroz njega prošli, ali i onima koji nisu, značilo put u slobodu i najtanju vezu sa slobodnom teritorijom Bosne i Hercegovine i svijetom“, kazao je ovom prilikom ministar Fišo i dodao da su kroz ovaj tunel mnogi našli spas i stigli do bolnica, a da su neki i otišli vani, dok su naše jedinice, sinovi grada i heroji prolazili kroz njega da bi probili obruč oko grada i spasili sve nas.

Teška situacija i potpuna blokada grada koja je počela 1992. godine kada i agresija na državu Bosnu i Hercegovinu navela je stanovnike, prije svega borce Armije Republike BiH, na razmišljanje o izgradnji ovog, ispostavit će se kasnije, najznačajnijeg objekta za opkoljeno Sarajevo ispod aerodromske piste.

„Tunel spasa je odlukama Kantona Sarajevo proglašen zaštićenim kulturno-historijskim kompleksom i djeluje kao muzej, jer je prepoznata njegova iznimna važnost za odbranu Sarajeva i sve njegove stanovnike“, istakao je ministar Fišo.

Prema riječima uposlenih Fonda memorijala, Tunel spasa je jedna od najposjećenijih kulturno-historijskih destinacija, kako u Sarajevu tako i u BiH. Dodaju da ga je prošle godine posjetilo preko 90.000 ljudi koji su se najviše interesovali da saznaju šta se dešavalo u Sarajevu, zbog čega se ovaj tunel morao napraviti, kako je pravljen, kojim sredstvima te iz prve ruke uče kako je bilo proći tim putem. Svima im se omogući da uđu u 25 od 800 metara tunela, i vide kako je u njemu, iako je sada suh, uređen, i nije ni blizu kakav je bio u ratu. Još im se dā jedan pokazni ruksak od 40-50 kilograma i kaže da malo prođu tunelom te zamisle slabu rasvjetu i vodu do struka... Svima im je to nezamislivo, a nama je to bila svakodnevnica.

Ovom prilikom, otvorena je i izložba „Welcome to Sarajevo“, koja kroz drugačiju prizmu prikazuje kulturološki i umjetnički otpor Sarajeva agresiji. Isprepletena je svakodnevnicom i životom teatara jer, za one koji ne znaju, tokom opsade napravljeno je 50 premijera i mnogo više drugih predstava. Prikazane su fotografije sa predstava i sarajevskog života, pozivnice, zahvalnice, najave, članci, kritike, afiše... jedan multimedijalni prikaz sa snimkom prve odigrane predstave u ratnom Sarajevu, koja se zvala „Sklonište“, a iz koje je potom nastao Sarajevski ratni teatar (SARTR). Ovaj snimak ima i prateći dio, odnosno dokumentarni film „Od Skloništa do Sartra“, kao i dokumentarac o Sarajevskom gudačkom kvartetu Dževada Šabanagića te jednu instalaciju iz Pozorišta mladih.